SAVJETI

LOŽENJE

Nakon montaže kamina potrebno je određeno vrijeme da se osuše materijali koji su se koristili za zidanje i oblaganje kamina. Zavisno od vrste i količine ugrađenog materijala to sušenje bi trebalo da traje 10-20 dana, u normalnim vremenskim uslovima. Ukoliko je zimski period, te vlažno i hladno vrijeme, ovaj period se produžava. U svakom slučaju prilikom montaže od nas ćete dobiti neophodne informacije o vremenu sušenja obloge. Kod prvog loženja ne treba ložiti prejaku vatru, zagrijavanje kamina treba da bude postepeno. Ukoliko kamin ima ugrađenu klapnu na izlazu dimnih gasova nju je potrebno okrenuti u položaj ’’otvoreno’’, a na maksimum postaviti dozator vazduha. U ložiste složite drva prečnika 4-5 cm, složena unakrsno u dva reda, zatim preko njih dodate sitne treske te ih zapalite. Vatra u kaminu se loži ”odozgo ka dole”, tako da se plamen prilikom sagorijevanja kreće odozgo ka dole. Na taj način imamo pravilno sagorijevanje, postepeno zagrijavanje, te manju emisiju dima. Kada se prva količina razgori, drvo je potrebno grupisati na sredinu ložišta, te preko njih dodati novu količinu. Preporučujemo potpalu suvim jelovim treskama (jedna mala količina) preko kojih možete staviti bukove ili hrastove. Kad ove druge počnu da gore tad vec možete dodati i krupnija drva.Dovoljno je jedno ili dva krupnija drveta, prečnika desetak centimetara. Dok se vatra ne razgori i kamin ne zagrije možete vrata ložišta držati blago otvorena, recimo jedan do dva centimetra od okvira. Bez brige, dim neće izlaziti u prostoriju! Ovo se posebno odnosi na kamine koji nemaju vanjski dovod vazduha i na kamine koji su prikopčani na dimnjake manjeg promjera. Na taj način ubrzavate prolazak dimnih gasova kroz dimnjak i postupak njegovog zagrijavanja čime se povećava potpritisak u sistemu i ostvaruje bolja vuča dimnjaka. Nakon zagrijavanja kamina, možete sasvim zatvoriti vrata i postepeno smanjivati dotok vazduha, po želji ili po potrebi. Kada kamin postigne punu radnu temperaturu onda se i klapna u dimnjaku moze prilagoditi u željeni položaj (ukoliko je ugrađena). Kod prvog loženja kamina ne treba pretjerivati sa loženjem. Da ne bi došlo do oštećenja ložišta ili obloge kamina prve 3-4 vatre ložite lagano, smanjenim režimom, da se materijali pravilno mogu istezati, a farba na ložištu da pravilno obgori. Prilikom tih prvih loženja stvoriće se blagi dim i miris karakterističan za obgaranje peći, međutim nakon prvih intenzivnih loženja (4-6 sati rada) to će nestati. Tada napravite dobru promaju u prostoriji da izađu neprijatni mirisi. Prilikom montaže kamina poželjno je obaviti prvo loženje upravo iz opisanih razloga, jer se loženje vrši dok obloga još nije izgrađena pa se taj proces obavlja puno brže i lakše. Takođe, tada već možemo vidjeti kako se kamin ponaša, da li su svi preduslovi za rad kamina ispunjeni, da li dimnjak vuče kako treba i td. U slučaju da nešto nije u redu, odmah možemo intervenisati i otkoniti sve probleme, jer kasnije, kada je već urađena obloga kamina, a vaš prostor namješten, tako nešto moglo bi biti komplikovanoUkoliko u vašem prostoru postoji ugrađen sistem za ventilaciju bilo bi poželjno da prilikom loženja vatre on bude podešen na minimalan režim ili isključen jer prisilna ventilacija može da stvori veći potpritisak nego sam dimnjak, pa na taj način da onemogući njegovo djelovanje ili čak izazove vraćanje dima u prostoriju.

Kada se kamin već zagrijao na svoju radnu temperaturu loženje kamina treba vršiti racionalno i po potrebi. Dodavajte drva tako da uvijek imate dovoljno vatre, a opet da se ne pretrpava ložište. Dovoljno je ubacivanje po jedno-dva ili tri drveta na gomilu žara koja je stvorena izgaranjem prethodnog drveta. Drva je potrebno slagati prekršteno da bi se među njima ostvarila kvalitetna cirkulacija vazduha. Nema potrebe stavljati veću količinu drveta jer ćete imati nejednako sagorijevanje u različitim fazama, a nećete nimalo uvećati snagu kamina. Strogo je zabranjeno pretrpavanje ložišta drvetom! Puno je bolje češće puniti ložište jer će se na taj način ciklusima sagorijevanja djelotvornije iskoristiti energija sačuvana u cjepanicama. Pri nepravilnom loženju i loženju vlažnog drveta stvaraju se neprijatni mirisi, gasovi i katran koji sadrže opasne otrovne materije poput ugljen-monoksida. Stoga je jako bitno pridržavati se pravila kod loženja.

ČIŠĆENJE KAMINA

Čišćenje kamina potrebno je redovno obavljati radi njegove funkcionalnosti i dugotrajnosti. Zavisno od intenziteta loženja, vrste i vlažnosti drveta ložište će se prljati manje ili više. Čišćenje kamina vršiti samo kad je hladan, a minimalno nakon 12 sati od poslednje vatre. Pomoću metalne lopatice zgrnite pepeo u ladicu, a pomoću četke očistite zidove ložišta. Četkanje ložišta je vrlo korisno jer na taj način uklanjate čestice pepela i katrana sa zidova. Četkanje se ne smije vršiti četkama sa čeličnim dlakama.

Takođe, ložiste kamina možete očistiti i usisavanjem pepela posebnim usisivačima za pepeo. Nikako ne koristite obični kućni usisivač jer pepeo može sadržati užarene čestice koje mogu izazvati štetu na uređaju pa čak i požar! Postoje metalna kućišta za pepeo koja se mogu priključiti na klasični usisivač i preko njih izvršiti čišćenje pepela. Čišćenje stakla možete obaviti pomoću posebne tečnosti za tu namjenu. Kod upotrebe tečnosti je bitno da se ne prska direktno po staklu i brtvama jer će hemijska sredstva izazvati nagrizanje brtvi. Brtve imaju zadatak da kompenzuju razliku u širenju materijala prilikom zagrijavanja. Kako su čelik i staklo drugačiji materijali, tako se drugačije ponašaju na promjenama temperature. Brtve ublažavaju različita širenja materijala. Kada se brtva vremenom istroši, odnosno kad izgubi mekoću i fleksibilnost, vrlo je moguće da će čelični okvir vršiti veći pritisak na staklo tokom zagrijavanja što može dovesti do pucanja stakla. Zbog toga je bolje špricanje na krpu, a zatim utrljavanje i čišćenje stakla. Takođe, ekološki, ali isto tako djelotvoran način čišćenja je čišćenje pepelom. Vlažnu krpu umočite u prosijani fini pepeo i lagano utrljajte na staklo. Za nekoliko minuta staklo će sijati! Možete dodati i malo kuhinjskog sirćeta (razblaženo sa vodom) za bolji rezultat. Proizvođač stakla za sve naše kamine je renomirana njemačka kompanija Schott Robax koja preporučuje čišćenje stakla i suhom metodom, tj brisanje stakla posebno dizajniranim spužvicama bez upotrebe tečnosti.

Čišćenje stakla vršiti samo dok je hladno, jer dok je vruće, možete zadobiti opasne opekotine ili izazvati pucanje stakla zbog termičkog šoka nastalog usled prskanja stakla hladnom tečnošću.

Sigurnosna upozorenja:

Puštanje kamina u rad vrše isključivo odrasle osobe,
Vatra u kaminu ne smije da gori bez prisustva odraslih osoba,
Vatra u kaminu ne sme da gori bez nadzora duži period – po noći, ili dok ste odsutni na poslu ili sl, nikad se ne zna šta može da podje po zlu, požari najčešće nastaju ostavljanjem vatre bez nadzora u dužem vremenskom periodu,
Za vrijeme rada kamina djeca ne smiju biti sama u prostoriji,
Staklo na kaminu se ne smije dodirivati jer može izazvati jake opekotine,
Ložište kamina ne smije biti prekriveno zapaljivim materijalima,
Udaljenost namještaja od stakla ili otvora kamina mora biti minimalno 1,5 m,
Prilikom rukovanja kaminom koristite zaštitnu rukavicu,
U kamin se ne smiju stavljati jako zapaljivi i eksplozivni materijali kao što su benzin, pirotehnička sredstva, razna zapaljiva ulja, plastika i slično,
Vatru u kaminu ne smijete gasiti vodom jer može dovesti do težih oštećenja ložišta,
Ukoliko u prostoriji postoje plinski uređaji oni moraju biti ispravni i kontrolisani zbog opasnosti od curenja plina,
Redovno čistite i kontrolišite dimnjak – jednom godišnje kod umjerenog korištenja kamina ili dva puta godišnje kod intenzivnog korištenja kamina.

ŠTA UČINITI U SLUČAJU POŽARA

Najčešći uzroci požara na našim terenima su neispravno izvedeni dimnjaci, krovne konstrukcije i elektroinstalacije. Požari obično nastaju oko odvoda iz kamina ili peći usled visokog zagrijavanja elemenata odvoda i to najčešće u periodima kad vatra gori duži vremenski period bez hlađenja sistema, u trajanju od dva-tri ili više dana. U takvim slučajevima temperatura iz odvoda i dimnjaka ’’probije’’ kroz zidove obloge i prenese se na ostale površine u objektu a koje mogu biti potencijalno zapaljive ako nisu adekvatno izolovane. Vrlo često se možemo sresti sa neadekvatno ili nikako izoliranim odvodima (dimnjacima) i blizu kojih prolaze vodovi elektroinstalacija ili drvena konstrukcija krova ili potkrovlja. Majstori vrlo često iskoriste dimnjak kao nosač za koji će pričvrstiti elemente krovne konstrukcije koja je u najvećem broju slučajeva izrađena od jako zapaljive jelovine ili borovine i to predstavlja izuzetno veliku opasnost. Naime, dimnjak se prilikom rada kamina zagrije na jako visoku temperaturu i ukoliko su drveni elementi ili kablovi naslonjeni na dimnjak ta ista temperatura će se , dužim radom sistema, prenijeti i na njih. Grijanje drveta na tako visoke temperature može dovesti do njegovog samozapaljenja, a onda i do požara. Ovo je posebno opasno prilikom pojave vatre u dimnjaku, a do koje obično dolazi usled neodržavanja dimnjaka ili loženja nedozvoljenih materijala. Upravo je ovo najveći i najopasniji uzrok izbijanja požara. Pričvršćivanje bilo kakvih metalnih nosača za elemente odvoda, a koji se dalje naslanjaju na krovnu konstrukciju je zabranjeno, jer se toplota i putem nosača može prenijeti na drvo i izazvati njegovo zagrijavanje. Takođe, zapaljivi izolacijski materijali poput stiropora, najlona, ili bitumenskih proizvoda ne smiju biti u dodiru sa dimnjakom. Dimnjak bi trebao biti izolovan panelima mineralne vune ili kalcijum-silikat pločama minimalne debljine 3-5 cm, a svi zapaljivi materijali bi od njega morali biti udaljeni minimalno 5-10 cm. Kod metalnih ili inox dimnjaka preporučujemo da ovaj razmak bude i znatno veći. Savjetujemo da izgradnju dimnjaka, a pogotovo njegovu izolaciju povjerite stručnim osobama jer je pravilno izveden dimnjak najveći garant sigurnosti od izbijanja požara.

U slučaju da je do požara u dimnjaku došlo trebali bi postupiti na sledeći način:

Pozovite vatrogasce.
Dok čekate vatrogasce pokušajte ukloniti drva iz ložišta ili naspite pijesak za gasenje vatre,
Nakon toga je bitno da zatvorite vrata ložišta i sve dovode vazduha jer ćete na taj način oduzeti vatri kiseonik i na taj način je ublažiti ili čak i ugasiti,
Nadgledajte dimnjak izvana i iznutra, pogotovo ako prolazi kroz još neke spratove objekta,
Ukoliko se penjete na krov, budite pažljivi jer je vatra možda zahvatila i krovnu konstrukciju po kojoj hodate,
Nemojte naglo lijevati vodu u dimnjak, bolje i praktičnije je laganije prskanje, baštenskim crijevom na primjer,
Ne priblizavajte se direktno samom izlazu dimnjaka niti ga dodirujte jer mozete zadobiti jake opekotine ili udahnuti opasne gasove,
Ako ste uspjeli ugasiti vatru obavezno vršite nadzor nad dimnjakom i potkrovljem još nekoliko časova, jer vatra može opet da se pojavi,
Nemojte paliti vatru u kaminu dok stručna osoba ili dimnjačar ne pregledaju dimnjak i daju odobrenje za njegovo ponovno korištenje. Takođe, obavezno pregledajte sve elemente izolacije i po potrebi zamijenite kompletnu izolaciju dimnjaka.

Što se tiče same konstrukcije kamina, naša firma se bavi profesionalnom montažom kamina prilikom čega se koriste specijalni izolacijski materijali koji garantuju zaštitu od požara. Svi radovi izvode se stručno i po svim pravilima struke, tako da su naši klijenti apsolutno sigurni pri korišćenju kamina. Mnoge kamine izradili smo i u montažnim i drvenim objektima, gdje je zbog korištenih materijala (drvo, gips, stiropor i sl) opasnost od požara znatno veća. Tada se preduzimaju posebne mjere zaštite od požara.